Kursu Edukasaun Sívika- Modulo 2

 Kursu Edukasaun Sívika- Modulo 2

MÓDULU 2 Visão Nasionál Timor-Leste Adaptasaun ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste – Versaun 2025 Autor : Guilherme Soares

INTRODUSAUN

Iha parte ne’e, ita boot sei estuda oinsá povu Timor-Leste haree nia An rasik no nia ambiente bazeia ba filozofia vida, valor luta rezisténsia, no Konstituisaun RDTL 2002. Hanoin ne’e ofisiálmente konhesidu hanesan Visão Nasionál Timor-Leste.

Komprende an rasik no ambiente hanesan nasaun no sidadaun importante tebes tanba “la konhese, la hadomi”. Konsiénsia nasionál no estaduál sei la sai forte se ita boot la konhese karakterístika povu Timor-Leste tomak, hanesan aspek naturál (geografia) ka sosial (kultura). Konsiénsia ne’e mós sei sai forte kuandu ita boot tuir regra ne’ebé dezenvolve iha vida nasionál no estaduál.

Iha Módulu 1, ita boot aprende kona-ba diversidades povu Timor-Leste: populasaun ±1,34 millaun (2024) ho 16 grupu etniku-linguístiku ofisiál, liu 30 lian lokál seluk, kostume no adat ne’ebé diferente, maioria Katólika (90%), no moris iha rai ne’ebé konsisti husi ilha prinsipál ida no enklave Oecusse no ilha Atauro.

Difícil imagina nasaun ki’ik maibé diversu hanesan ne’e bele sai unidade ida. Iha istória mundiál, nasaun barak ne’ebé boot liu fraku tanba divizaun (ez: Yugoslavia, Uni Soviétiku). Maibé Timor-Leste, ho Bensaun Maromak nian, konsege mantén unidade depois independénsia restorativa 2002. Maski nune’e, kondisaun ne’e “vulnerável ba divizaun” – tanba konflitu loromonu-lorosa’e 2006, mudansa klimátika (subida tasi-ibun), no ameasa seluk.

Tan ne’e, atu garante kontinuidades vida nasaun no estadu, husi jerasaun ida ba jerasaun tuir mai, presiza implanta padraun hanoin, atitude, no akto ne’ebé ida de’it iha haree an rasik no estadu Timor-Leste liu husi estuda Visão Nasionál.

Iha Módulu Visão Nasionál ne’e, ita boot sei aprende profundu istóriku Visão Nasionál, esénsia nian, no Visão Nasionál hanesan baze Reziliénsia Nasionál.

Ho remata Módulu ne’e, ita boot sei bele komprende Visão Nasionál Timor-Leste hanesan visão povu atu realiza objetivu nasional no aspirasaun nasionál.

Depois remata Módulu ne’e, ita boot sei bele:

  1. Analiza aspirasaun no objetivu nasionál Timor-Leste.
  2. Importánsia Visão Nasionál atu realiza aspirasaun no objetivu nasionál.
  3. Esplika baze hanoin Visão Nasionál.
  4. Deskreve elementu báziku Visão Nasionál.
  5. Analiza konseitu no objetivu Visão Nasionál hanesan visão povu Timor-Leste.
  6. Analiza fundumentu jurídiku Visão Nasionál.
  7. Esplika signifika realizasaun Timor-Leste hanesan unidade polítika, ekonomia, sosial-kultura, no defeza-seguransa.
  8. Aplika Visão Nasionál iha vida loroloron.

REFERÉNSIA BIBLIOGRÁFIKA

  1. Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (2002) – Preámbulu no Artigu 1 (Unidade Nasionál).
  2. Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál 2011–2030 (atualizadu 2023) – Visão Nasionál.
  3. Lei Defeza Nasionál Nú. 3/2010 – Artigu 9 (Responsabilidade povu tomak).
  4. Gusmão, Kay Rala Xanana (2022). Diskursu Koleksaun: Unidade no Visão Nasionál.
  5. Ramos-Horta, José (2024). Timor-Leste: Visão ba Séklu 21.
  6. UNDP Timor-Leste (2023). National Vision and Civic Education Framework.
  7. Leach, Michael (2020). Nation-Building and National Identity in Timor-Leste. Routledge.
  8. National Oceans Policy Timor-Leste (2023) – Visão marítima nasionál.

Parabens aprende Visão Nasionál! Kuandu ita boot komprende rai-laran hanesan unidade tomak, ita boot sei hadomi no defende ho laran tomak! Timor-Leste ida de’it – Povu ida, Rai ida, Futuru ida!

=========================================

MÓDULU 2 – KEGIATAN APRENDIZAJEM 1 Funda Istóriku Visão Nasionál Timor-Leste Repúblika Demokrátika Timor-Leste – Versaun 2025 (Ba universidade, ensino secundáriu, formasaun funsionáriu públiku no Programa Bela Nasaun)

FUNDA ISTÓRIKU VISÃO NASIONÁL TIMOR-LESTE

Visão Nasionál Timor-Leste mak hanoin, haree, no avalia povu Timor kona-ba an rasik no ambiente nian. Hanoin ne’e la’ós mai subitamente ka husi tradisaun de’it – ne’e mosu husi esperiénsia naruk istória divizaun no okupasaun ne’ebé hamenus povu Timor hasoru dominasaun estranjeiru durante sékulu barak.

Kondisaun sosial-kultura ne’ebé diversu (16 grupu etniku-linguístiku ofisiál, liu 30 lian lokál), konstelasaun geografika hanesan nasaun ilha ki’ik ho tasi boot arredor, no lei internasionál uluk hamenus fasil ba divizaun no dominasaun husi poténsia estranjeiru.

Iha Kegiatan Aprendizajem ne’e, ita boot sei estuda funda istóriku mosu konseitu Visão Nasionál Timor-Leste hanesan hanoin povu Timor atu haree an rasik no ambiente nian.

A. ISTÓRIA REINO NO REZISTÉNSIA IHA TIMOR-LESTE

Iha istória Timor-Leste, husi sékulu XVI to’o tinan 1975, iha reino tradisionál barak (liurai) ne’ebé soberanu rasik iha área nian. Reino sira ne’e hanesan “mini-estadu” ho estrutura polítika, sosial, no kultura rasik.

Husi sékulu XVI, kolonializmu Portugál tama no domina komérsiu, ne’ebé sai dominasaun territoriuál. Depois, okupasaun Indonézia 1975–1999 sai kapitulu kelam liu iha istória povu Timor. Luta atu hasoru okupasaun la konsege sukses kompletu uluk tanba la iha unidade forte entre reino tradisionál sira ka grupu etniku. Divizaun geografika (montanha, tasi) no diferensa kultura hamenus fasil ba “divide et impera” (divide no domina).

Unidade nasionál foun mosu ho rezisténsia nasionál moderna:

  • Tinan 1975–1999: Rezisténsia armada (Falintil), klándestina (estudante, igreja), no diplomátika (Xanana Gusmão, José Ramos-Horta).
  • 12 Novembru 1991: Masakre Santa Cruz – joven universidade sai mártires, hamenus mundu haree realidade okupasaun.
  • 30 Ago 1999: Referendu – 78,5% povu hili independénsia, hatudu vontade unidade nasionál tomak.
  • 20 Maiu 2002: Restorasaun Independénsia – proklama RDTL hanesan estadu soberanu.

Iha referendu 1999 no proklama 2002, povu Timor-Leste hatudu unidade hanesan “povu ida, rai ida”. Tasi ne’ebé uluk “divide” ilha sira agora sai “liga” (konektor) entre komunidade sira. Rai-laran Timor-Leste sai fatin moris, kontinua vida, no remata vida.

“Povu ida, rai ida” – ne’e mak konseitu báziku Visão Nasionál Timor-Leste. Ne’e reflete unidade geografika (rai + tasi), unidade polítika (nasaun ida), no unidade sosial-kultura (lian Tetum hanesan lian ofisiál hamutuk ho Portugés).

Hino nasionál “Pátria, Pátria” no lagu rezisténsia “Foho Ramelau” hatudu amor ba rai-laran no vontade unidade. Ne’e sai inspirasaun ba fundadór repúblika atu tau semangat unidade iha Konstituisaun RDTL 2002 (Artigu 1: “Timor-Leste mak Repúblika Demokrátika, soberanu, independenti no unitáriu”).

Konseitu territóriu Timor-Leste bazeia ba istória rezisténsia no lei internasionál (akordu fronteira ho Indonézia 2019, akordu marítima ho Austrália 2018). Ne’e konseitu rasional atu evita konflitu eternu.

KONKLUSAUN BA FORMA SAUN

Visão Nasionál Timor-Leste mosu husi esperiénsia naruk divizaun no okupasaun, ne’ebé transforma sai forsa unidade. Estudante no joven sira presiza komprende ne’e atu kria amor ba rai-laran no konsiénsia bela nasaun ne’ebé forte.

Lia ba partisipante:

“Ita boot la bele ama rai ne’e se ita boot la konhese istória luta nian. Visão Nasionál la’ós de’it mapa – ne’e laran povu ne’ebé hakarak moris hamutuk hanesan nasaun ida.”

REFERÉNSIA BIBLIOGRÁFIKA

  1. Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (2002) – Artigu 1.
  2. CAVR (2005). Chega! Relatóriu Komisun Verdade no Rekonsiliasaun.
  3. Treaty Timor Sea 2018 (Australia–Timor-Leste).
  4. Akordu Fronteira Indonézia–Timor-Leste (2019).
  5. Niner, Sara (2019). Xanana: Leader of the Struggle for Independent Timor-Leste.
  6. Leach, Michael (2020). Nation-Building and National Identity in Timor-Leste. Routledge.
  7. UNDP Timor-Leste (2023). Historical Foundations of National Vision.
  8. Ministériu Edukasaun (2024). Manuál Edukasaun Sívika: Istória no Visão Nasionál.

Parabens estuda funda istóriku Visão Nasionál!

Timor-Leste ida de’it – Istória ida, Futuru ida!

============================

MÓDULU 1 – GAMBAR 1.4 Kaitan entre Materia no Objetivu Edukasaun Sívika Adaptasaun ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste – Versaun 2025 (Ba formasaun universidade, funsionáriu públiku, no Programa Bela Nasaun)

MATERIA EDUKASAUN SÍVIKA


1. VISÃO NASIONÁL TIMOR-LESTE ◄── WAWASAN NASIONÁL (ÁMBITU GEOGRAFIKA) ──► CINTA RAI-LARAN


2. REZILIÉNSIA NASIONÁL ◄── KONSEPSAUN REZILIÉNSIA ── KONSEPSAUN KUAT NASIONÁL ──► KESIÉNSIA BERBANGSA &
│ BERESTADUÁL + KONFIANSA BA KONSTITUISAUN

3. REZILIÉNSIA NASIONÁL VS GLOBALIZASAUN ◄── KUAT DASAR BGS ───────────────────────────────┘


4. POLSTRANAS ◄── KONSEPSAUN POLSTRANAS & APLIKASAUN NIAN ── GBHN/PROPENAS ──► REALIZASAUN LIU HUSI
│ PEMBANGUNAN NASIONÁL (BANGNAS)
5. DEMOKRASIA ◄──────────────────────────────┘

6. DIREITU UMANU (DU) ◄──────────────────────┘

7. OTONOMIA LOKÁL (OTDA) ◄───────────────────┘


8. SISHANKAMRATA ◄── HANKAM ── MEMILIKI PENGETAHUAN BELA NASAUN ──► VONTADE BERKORBAN BA NASAUN
│ NO ESTADU

POLSTRAHANKAMNAS
Nú.MateriaKaitan ho Objetivu Edukasaun SívikaAplikasaun iha TL
1Visão Nasionál Timor-LesteKria amor ba rai-laran liu husi komprensaun unidade geografika (rai + tasi hanesan konektor)Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011–2030 + National Oceans Policy 2023
2Reziliénsia NasionálKria konsiénsia nasionál no konfiansa ba Konstituisaun RDTLLei Defeza Nasionál Nú. 3/2010
3Reziliénsia Nasionál vs GlobalizasaunPrepara sidadaun atu hasoru mudansa mundiál (Triple T: teknolojia, transporte, trade)NAP (National Adaptation Plan) 2022–2030 ba mudansa klimátika
4PolstranasRealiza dezenvolvimentu nasionál liu husi planu estratéjikuPlanu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál (PDEN)
5DemokrasiaPrátika partisipasaun sidadaun iha prosesu polítikuEleisaun pacífika 2012–2023
6Direitu Umanu (DU)Defende dignidade umanu no justisa sosialProvedoria Direitus Umanu e Justisa (PDHJ)
7Otonomia LokálGood governance iha munisípiu no sukuLei Munisípiu no Lei Suku
8Sishankamrata + PolstrahankamnasKria pengetahuan no vontade sakrifika atu defende nasaunPrograma Bela Nasaun + F-FDTL

KONKLUSAUN BA FORMA SAUN

Diagram ne’e hatudu katak materia Edukasaun Sívika iha Timor-Leste la’ós isoladu – hotu-hotu liga atu kria sidadaun ne’ebé iha amor ba rai-laran, konsiénsia nasionál, no vontade atu partisipa iha dezenvolvimentu no defeza nasaun.

Lia ba partisipante: “Materia ne’e hanesan kadeira ida – komesa husi amor ba rai-laran to’o vontade sakrifika ba nasaun. Kuandu ita boot komprende kadeira ne’e, ita boot sei sai sidadaun ne’ebé bele responde ba tantangan sékulu 21.”

REFERÉNSIA BIBLIOGRÁFIKA

  1. Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (2002).
  2. Lei Defeza Nasionál Nú. 3/2010.
  3. Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál 2011–2030 (atualizadu 2023).
  4. National Adaptation Plan (NAP) Timor-Leste 2022–2030.
  5. Programa Bela Nasaun – Manual Formasaun (Ministériu Interior 2024).
  6. UNDP Timor-Leste (2023). Civic Education Framework: Linking Curriculum to National Objectives.
  7. Leach, Michael (2020). Nation-Building and National Identity in Timor-Leste. Routledge.

Selamat estuda kaitan materia ho objetivu! Sidadaun ne’ebé komprende kadeira ne’e sei sai pilar forte ba Timor-Leste!

=======================


Comments

Popular posts from this blog

REZUMO - INTRODUSAUN EDUKASAUN SIDADANIA

Kursu Edukasaun Sívika- Modulo 1

Medição do Sistema Nacional de Resiliência